November 2017 - Max Dent

27 11, 2017

Neiznikli (impaktirani) zubi

By editor|2017-11-22T12:27:04+00:00November 27th, 2017|Uncategorized|0 Comments

Impaktiran zub je onaj zub kome je osjetno prošlo prosječno vrijeme izrastanja, a klinički i radiografski ne pokazuje znake izrastanja. Mada svaki zub može biti impaktiran, osim umnjaka najčešće su impaktirani očnjaci.

Razlozi za izostanak nicanja zuba mogu biti brojni:

Prerano izvađeni mliječni zubi.
Nepravilan položaj klice zuba, uslijed čega i sam zub niče u nepravilnom položaju.
Nedovoljna širina vilice (tkz,tjeskoba zuba
) koja nije u stanju da prihvati sve zube u pravilnom položaju.
Uticaj već impaktiranog zuba na susjedni zub.
Neki patološki procesi poput tumora i cisti.

Veoma često, pacijenti nisu ni svjesni postojanja neizniklog zuba, pošto ovi zubi, u velikom broju slučajeva, ne pričinjavaju nikakve smetnje. U uzrastu od 11-12 godina dijete obično ima iznikle sve stalne zube osim umnjaka. Zubar blagovremenim pregledom otkriva da li su svi zubi izrasli. U slučaju da neki od zuba nije nikao, treba preduzeti detaljan pregled, uz obavezan rendgenski snimak.

Položaj impaktiranih zuba nije uvek normalan, već, naprotiv, oni često zauzimaju najrazličitije položaje. Dešavaju se i slučajevi gdje je zub okrenut za 180°, tako da mu se korijen nalazi na mjestu krune.

Iako mnogi neiznikli zubi ne pričinjavaju nikakve smetnje, blaga neprijatnost ponekad prati nicanje ovih zuba. Kod donjih umnjaka, ove neprijatnosti često bivaju praćene stanjem koje se zove perikoronitis. U pitanju je zapravo infekcija mekih tkiva oko poluizniklog zuba koja je često je praćena bolom i otežanim otvaranjem usta. Sama infekcija nastaje tako što se između desni tek izniklog zuba i samog zuba stvara džep u kome se veoma lako zadržava hrana, koju pljuvačka ne može da spere. Tako se stvaraju uslovi za nastanak infekcije. U lakšim slučajevima dovoljno je samo dobro čišćenje i ispiranje zapaljenog mesta, dok u težim slučajevima jedino rešenje predstavlja vađenje zuba.

Terapija neizniklih zuba može biti usmjerena na njihovo očuvanje i pomaganje njihovog nicanja ili, ukoliko je to neophodno, ka njihovom vađenju. Koja će terapija biti primjenjena zavisi od mnogo faktora kao što su opšte zdravstveno stanje pacijenta, njegova starost, prisutnih simptoma, patoloških promjena i dr. Kada su djeca u pitanju, vrsta terapije se određuje zavisno od procjene mogućnosti nicanja neizniklog zuba.

Ukoliko imate problem sa umnjakom, pozovite nas na brojeve +382 20 218 774 ili +382 67 335 363 kako bi zakazali pregled ili jednostavno popunite formu na ovoj stranici.

19 11, 2017

Vađenje zuba

By editor|2017-11-20T08:04:52+00:00November 19th, 2017|zubi|0 Comments

Vađenje zuba prestavlja niz postupaka sa ciljem da se, uz primjenu odgovarajuće sile, zub odvoji od čašice i ukloni iz nje. Prilikom vađenja zuba se odgovarajućim pokretima postepeno kidaju pojedična vlakna (paradoncijum), kojima je zub fiksiran za čašicu. Tako se omogućava vađenje zuba bez primjene prevelike sile, koja bi bila neophodna za kidanje svih vlakana odjednom.

Tokom jedne posjete zubaru moguće je izvaditi i više zuba. Maksimalan broj zuba, koji se tokom jedne posjete može izvaditi, nije tačno određen i zavisi od više faktora. Ukoliko se pristupi vađenju većeg broja zuba, treba obratiti pažnju o redoslijedu kojim će se vađenje izvesti. Obično se ove intervencije rade u jutarnjim časovima, a pacijentima se savjetuje da obavezno doručkuju prije odlaska kod zubara.

Nakon vađenja zuba, na mjestu gdje se nalazio zub ostaje otvorena rana. Ove rane, kao i druge rane u usnoj šupljini, zarastaju na isti način kao i rane na drugim dijelovima tijela. Ipak, ono što ove rane razlikuje od drugih su specifični lokalni uslovi (prisustvo pljuvačke, mikroorganizama u usnoj duplji, nemogućnost zavijanja rane…). Samo zarastanje rane čini komplikovan biohemijski proces, koji se sastoji iz nekoliko faza. Odmah nakon vađenja, prva reakcija organizma jeste krvarenje i formiranje koaguluma (kraste). Koagulum ima oblik kupe sa vrhom okrenutom prema dubini kosti. Značaj koaguluma je veliki. Prvog dana on je tamno crvene boje i elastičan. Posle tri dana, gornja površina koaguluma postaje beličasta zbog ispiranja crvenih krvnih zrnaca. Pacijente često zbunjuje ovakav izgled koaguluma i navodi ih da se jave stomatologu, u strahu da se rana zagnojila. Nakon 3 – 4 dana počinju da se stvaraju novi krvni sudovi, dok se kost počinje stvarati oko 6te sedmice. Sluzokoža se javlja poslije 2 sedmice. Izgradnja kosti se završava poslije 4 do 6 mjeseci. Rana se u prvih nekoliko dana NIKAKO NE SMIJE ispirati bilo kakvim rastvorom (voda, čajevi, sredstva za ispiranje usta i sl.). Tada bi došlo do ispiranja koaguluma i rana bi se ponovo otvorila.

Naš zubarski tim se trudi da vađenje zuba bude posljednja opcija za naše pacijente. Ipak, ako do vađenja zuba dođe, potrudićemo se da ova intervencija prođe bez komplikacija i što je bezbolnije moguće. Takođe se trudimo, da svim našim pacijentima koji imaju strah od ovakvih intervencija, odnosno od posjete zubaru, pomognemo da prevaziđu ove strahove i da posjeta zubaru ne bude traumatično iskustvo. Ukoliko želite da zakažete pregled, molimo vas da kliknete na sledeću stranicu.

14 11, 2017

Zubni kamenac

By editor|2017-11-14T12:21:19+00:00November 14th, 2017|zubi|0 Comments

Šta je zubni kamenac?

Čak i kada je vaša oralna higijena besprekorna, u vašim ustima postoje bakterije. One, zajedno sa proteinima i šećerima iz hrane koju jedemo, na površini zuba formiraju jedan tanak film koji se zove zubni plak. Ovaj sloj se najviše zadržava na mjestima koja je najteže čistiti, kao što su najudaljeniji zubi u nizu, i to duž linije desni ili uz plombu ili krunicu.

Bakterije koje se nalaze u plaku mogu biti štetne za zube: svaki put kada jedete one luče kiseline koje oštećuju gleđ, pa tako i nastaje karijes. Ove kiseline mogu takođe izazvati upalu i oštećenje desni. Ali ukoliko redovno ukljanjate zubni plak detaljnjim čišćenjem svih površina svih zuba možete spriječiti ovakva oštećenja!

Još veći problem nastaje ako dozvolimo da plak duže stoji. Tada se minerali iz pljuvačke talože preko njega, i on očvršćuje. Tako se formira zubni kamenac, koji je tako čvrst da ga četkicom ne možemo ukloniti sa zuba.

Kako zubni kamenac djeluje na zube i desni?

Kada se kamenac već formirao na vašim zubima postaje teže, ako ne i nemoguće, pravilno i detaljno četkati zube i koristiti konac. A bakterije i dalje proizvode kiselinu koju otpuštaju prema gleđi, što vodi nastanku karijesa zuba. Kamenac koji se formira ispod nivoa desni može biti naročito opasan. To je zato što bakterije koje se u njemu nalaze mogu da iritiraju i oštećuju desni. Ukoliko se ne liječi, ova bolest može imati ozbiljne posledice. Naime, bakterije se ne zadržavaju samo u desnima i kamencu, već počinju da razaraju i kost oko zuba. Tako se formira parodontalni džep. Dok god ne liječimo nastalo stanje bakterije se još više razmnožavaju, rastapaju sve više kosti oko zuba, on počinje da se klati, i, na kraju, ispada. Zato je jako bitno spriječavanje njegovog nastanka ili hitno skidanje kamenca ukoliko je već došlo do njegovog formiranja.

Pored svega ovoga, istraživanja pokazuju da ova vrsta bakterija može biti izuzetno opasna i za ostale dijelove našeg tijela, naročito za srce.

SAVJETI: Kako sačuvati svoje zube od kamenca?

Najbolji način da sačuvate zube od kamenca jeste da spriječite njegov nastanak! Evo kako:

• Redovno i pravilno četkajte zube.

Brza varijanta pranja zuba od po 30 sekundi ujutru i uveče nije dovoljna, jednostavno zato što to vrijeme nije dovoljno ni da četkica dotakne sve dijelove koje treba očistiti. Koristite četkicu mekih vlakana i male glave, kako bi ona mogla da dosegne i do najskrivenijih dijelova zuba. Naročito obratite pažnju na one najudaljenije zube u nizu i njihove zadnje površine!

• Izaberite pastu koja sadrži fluoride.

Oni će pomoći obnavljanje gleđi koju su bakterije već malo oštetile. Paste koje sadrže pirofosfate sprečavaju da plak očvrsne i pretvori se u kamenac, pa možete pri izboru paste i o ovome voditi računa. Pored toga, neke paste u svom sastavu imaju i triklosan, koji ima dejstvo poput antibiotika.

• KORISTITE KONAC ZA ZUBE!

Koiko god pedantno da četkate zube, jedino se koncem za zube mogu ukloniti ostaci hrane koji su zapali između zuba. Imajte u vidu da su upravo ove zone najosjetljivije na bakterije i da se upravo na njima najlakše formira kemenac.

• Vodite računa o tome šta jedete.

Bakterije u vašim ustima žive na šećeru i skrobu koji jedete. U trenutku kada su izložene ovim namirnicama bakterije otpuštaju kiseline koje oštećuju zube. Zato imajte na umu da zdrava ishrana pogoduje ne samo vašem opštem zdravstvenom stanju već i zdravlju usta i zuba! Naročito izbjegavajte konzumiranje raznih grickalica (one sadrže skrob), slatkiša i zaslađenih napitaka (oni sadrže šećere). Naime, dok grickate bakterijama obezbjeđujete stalno snabdijevanje hranom i, posljedično, dozvoljavate da vaši zubi prečesto budu izloženi dejstvu štetnih kiselina.

A šta ako su se tvrde naslage već formirale?

Ukoliko se zubni kamenac ipak formira, morate znati da ga samo stomatolog može ukloniti. Obavezno odlazite na redovne kontrole kod svog stomatologa (a to je na svakih 6 meseci) kako bi sve naslage mogle blagovremeno da budu uklonjene i kako bi se spriječile moguće komplikacije. Skidanje kamenca ne boli, pa možete bez ikakve bojazni krenuti do stomatološke ordinacije.

(Tekst je preuzet sa sajta www.dr-miona.com)

Monthly Archives: November 2017

Neiznikli (impaktirani) zubi

Vađenje zuba

Zubni kamenac